Zašto je vitamin D važan?

Vitamin D je potreban za normalno funkcioniranje ljudskog organizma.

Ovaj vitamin ima mnoge funkcije uključujući održavanje čvrstoće kostiju optimalnom apsorpcijom kalcija iz hrane. Ako je nedostatan unos kalcija ili je koncentracija vitamina D u organizmu niska, paratireoidne (doštitne) žlijezde mobiliziraju kalcij iz kostiju kako bi se koncentracija kalcija u krvi održavala na normalnoj razini.

Dostatni unos vitamina D sprječava sljedeća stanja:

  • bolesti srca i visok krvni tlak
  • dijabetes
  • infekcije i poremećaje imunog sustava
  • frakture kostiju u starijoj dobi
  • nastanak nekih vrsta karcinoma (crijeva, prostate, dojke)
  • multipla skleroza

Izvori vitamina D:

  1. izlaganje suncu 15-20 minuta tri dana u tjednu
  2. hrana
  3. dodatak ishrani

 Vitamin D je jedinstven jer ga ljudska koža stvara korištenjem sunčevih ultravioletnih zraka. Pritom godišnje doba,  mjesto gdje živite (geografska širina), doba dana (najjače sunčeve zrake su između 10h i 15h) i sadžaj melanina u koži utječu na količinu stvorenog vitamina D; mlađe osobe i one svjetlije puti stvaraju vitamn D efikasnije od tamnoputih osoba starijih od 50 godina. Vitamina D ima samo u određenoj vrsti hrane (Tablica 1) pa danas neke vrste hrane imaju dodan vitamin D. Vegani i osobe intolerantne na laktozu ne dobivaju ishranom dovoljne količine vitamina D te im je preporučeno uzimanje vitamina D kao dodatak ishrani.

Tablica 1. Sadržaj vitamina D u različitoj hrani

Hrana

Sadržaj vitamina D (IJ) po obroku

Ulje iz jetre bakalara, 1 jušna žlica

1360

Sabljarka, 300 g

566

Losos, 300 g

447

Tuna iz konzerve, 300 g

154

Sok od naranče obogaćen vitaminom D, 2 dl

137

Mlijeko obogaćeno vitaminima, 2 dl

115-124

Jogurt, obogaćen vitaminom D, 600 g

80

Sardine u konzervi, 2 kom.

46

Goveđa jetra, 300 g

42

Žutanjak, 1 veliki

41

Žitarice obogaćene vitaminom D, 200 g

40

Tvrdi sir, 100 g

6

IJ – internacionalne jedinice

Koliko trebate dnevno vitamina D?

Tablica 2 prikazuje preporučene dnevne doze vitamina D.  Količina potrebnog vitamina D se određuje za svaku osobu, ovisno o izmjerenoj koncentraciji u krvi, dobi i stanju organizma (npr. osteoporoza) .

Tablica 2. Preporučene i maksimalne dnevne doze vitamina D

Dob

Preporučena doza/dnevno (IJ)

Gornja granica/ dnevno (IJ)

Dojenčad 0-6 mjeseci

400

1000

Dojenčad 6-12 mjeseci

400

1500

Djeca 1-3 godine

600

2500

Djeca 4-8 godina

600

3000

Osobe 9-70 godina

600

4000

Osobe > 70 godina

800

4000

Žene 14-50 godina, trudnice/dojilje

600

4000

IJ – internacionalne jedinice

Manjak vitamina D

Patološka stanja koja prati manjak vitamina D:

  • cistična fibroza, Crohnova bolest i celijakija
  • pretilost i kirurški tretman pretilosti
  • bolesti bubrega i jetre

Ostali faktori koji mogu dovesti do manjka vitamina D su dob, boravak u zatvorenom prostoru, boja kože i dojenje.

Dodatno, neki lijekovi izazivaju smanjenje razine vitamina D u krvi:

  • laksativi
  • steroidi
  • lijekovi za snižavanje razine kolesterola,
  • lijekovi za kontrolu epileptičnih napada
  • terapija tuberkuloze
  • lijekovi za smanjenja tjelesne mase

Simptomi manjka vitamina D mogu biti mišićna slabost, bol u kostima i zglobovima, umor i depresija.

Manjak vitamina D se utvrđuje laboratorijskom dijagnostikom određivanja koncentracije 25-hidroksi vitamina D u uzorku periferne krvi. Liječnici ovu pretragu ne naručuju rutinski nego u stanjima koja upućuju na mogući manjak vitamina D kao što su dugotrajni bolovi u tijelu, frakture kostiju. Pritom određuju dozu vitamina D koju treba uzimati.

Cilj terapije manjka vitamina D je postići i održati adekvatnu razinu vitamina D u organizmu. To se najbolje može postići uzimanjem vitamina D u obliku kapsula ili tekućine.

Toksičnost vitamina D

Previše uzimanja vitamina D može dovesti do hiperkalcemije (povišena koncentracija kalciaj u krvi) te  toksičnosti koja se očituje mučninom, prekomjernom žeđi i mokrenjem, lošim apetitom, slabošću, smetenošću, zatvorom , poremećenom koordinacijom mišića.     

Sprječavanje manjka vitamina D

Osim kad liječnik propiše dozu vitamina D,sprječavanje manjka može se postići konzumacijom hrane koja sadrži vitamin D (Tablica 1) te izlaganjem suncu. Iako izlaganje sunčevim zrakama ne može dovesti do  koncentracija vitamina D koje izazivaju toksičnost, prekomjerno izlaganje UV zrakama postaruje kožu i povećava rizik za nastanak raka kože.

SEZONSKI ALERGIJA – ALERGIJSKI RINITIS

Svake godine u doba cvjetanja određenih biljaka milioni ljudi širom svijeta pate od sezonskog alergijskog rinitisa (SAR) ili polenske kijavice. Preosjetljivost na polen zavisi od alergenih karakteristika čestica polena, kao i od klimatskih uslova, te karakteristika podneblja gdje se živi.

Sezonski alergijski rinitis (SAR) definiše se kao sezonska alergijska bolest gornjih disajnih puteva. Uzrokuje je alergen – cvjetni prah (polen, pelud) drveća, trava i korova. Alergen koji udahnemo u osjetljivom organizmu uzrokuje alergijsku reakciju koja se ispoljava u vidu tzv. sezonskog alergijskog rinitisa.

SAR karakterišu sljedeći simptomi: vodenasta sekrecija iz nosa, kasnije često otok sluznice nosa i kongestija, ponavljano kihanje, svrbež očiju, ušiju, nosa i grla, suzenje očiju. Alergijski rinitis smanjuje koncentraciju, izaziva glavobolju, agitiranost i umor, utiče na radnu sposobnost i može dovesti do izostanka iz škole ili posla. Spomenuti simptomi mogu biti blagi i ne ometati svakodnevne aktivnosti, ili pak umjereni do teški, pri čemu se narušava kvaliteta života (negativan uticaj na spavanje i odmor, simptomi ometaju učenje i produktivnost na poslu, uzrokuje dodatne troškove za liječenje i sl.).

Simptomi alergije na polen najizraženiji su u periodu cvjetanja drveća, trava i korova. Za vrijeme sunčanih i vjetrovitih dana, te tokom jutra, viša je koncentracija polena u zraku. Kada je vlažno i kišovito vrijeme, kao i na početku i na kraju sezone cvjetanja, koncentracija polena u zraku je znatno niža. Smatra se da je nekada dovoljno prisustvo 20-30 polenskih zrnaca u jednom kvadratnom metru zraka da senzibilizira osjetljivu osobu.

Iako naizgled klinička slika SAR pokazuje sličnosti s običnom prehladom, među njima postoje izvjesne značajne razlike:

  1. Simptomi SAR ponavljaju se svake godine i obično počinju u rano proljeće, s cvjetanjem lijeske, zatim johe i vrbe, a kasnije breze.
  2. Kod SAR se kao simptom ne pojavljuje povišena tjelesna temperatura, za razliku od prehlade.
  3. Simptomi SAR obično traju nekoliko sedmica, a simptomi prehlade obično traju sedam dana.
  4. Promjena klimatskih uslova okoline utiče na poboljšanje simptoma SAR.

Farmakoterapijski pristup uključuje često primjenu lijekova, prvenstveno antihistaminika, za koje je neophodna konsultacija i preporuka ljekara prije upotrebe. Osim oralnih antihistaminika, u terapiji SAR često se primjenjuju i nazalni dekongestivi, uglavnom kod pacijenata s težim alergijskim rinitisom, gdje je nazalna kongestija veoma izražena (do dvije trećine pacijenata, posebno u subakutnom toku) i kada se preporučuje kratkotrajna upotreba topikalnih intranazalnih dekongestiva, koji djeluju brže i učinkovitije od oralnih dekongestiva, najčešće u obliku nazalnih sprejeva ksilometazolina. Kod najtežih slučajeva alergijskog rinitisa kao terapija se koriste kortikosterodina terapija. U nekim slučajevima pomoći može i imunoterapija kod koje se u liječenju primjenjuje alergen na koje je pacijent osjetljiv, a ovime se podstiče razvoj podnošenja alergena.

Kod pacijenata sa SAR kod kojih je potrebna duža primjena nazalnih dekongestiva ili kod kojih su “hemijski” dekongestivi kontraindikovani preporučena je primjena prirodnih hipertoničnih otopina, uz dodatak nekih komponenti poput lizozima, ektoina ili bakra. Upotreba vještačih suza ima pozitivne efekte na ublažavanje simptoma suzenja i svrba očiju.

Preporuke naših farmaceuta za ublažavanje simptoma sezonskog alergijskog rinitisa:

  1. Izbjegavanje alergena, izbjegavanjem boravka, a posebno fizičkih aktivnosti u otvorenom prostoru za vrijeme velike koncentracije polena u zraku. Nakon boravka u okolini u kojoj ste bili izloženi alergenima bilo bi poželjno odmah skinuti odjeću koju ste nosili, istuširati se i oprati kosu kako biste time smanjiti koncentraciju alergena u svom životnom okruženju.
  2. Ispiranje sluznice nosa fiziološkom otopinom poboljšava mukocilijarni transport, smanjuje otok nosne sluznice i ispira količinu upalnih medijatora u nosu.
    Preporuke proizvoda koji mogu biti od pomoći za sluznicu nosa:

     

    1. Lynase sprej za nos – Pogledajte proizvod
    2. Marissimo extra forte sprej za nos – Pogledajte proizvod
    3. AQUA MARIS sprej ektoin 20ml
  3. Ispiranje očiju rastvorima “vještačkih suza” čime smanjujemo svrbež i crvenilo očiju.
    Preporuke proizvoda:

     

    1. VIZOL S allergy kapi ect.2% 10ml
    2. MAKULIN dual action kapi oči 0ml
  4. Ukoliko se koriste tablete ( oralni antihistaminici, imunomodulatori) jako je važno da se redovno uzimaju tokom trajanja sezone alergije.
  5. Preventivno djelovati, pripremiti organizam za lakšu borbu sa alergenima, početi sa primjenom 30-60 dana prije početka sezone alergije.
    Preporuke proizvoda za preventivno djelovanje:

     

    1. Imunoglukan cps 
    2. Marsovci proimun acute kesice 
    3. Kalcij direkt kesice 
    4. Ulje crnog kima cps 
    5. BiVits kalcijum plus vitamin D tbl 

Kako bi proljeće proveli beza alergije, ili bar sa olakšanim simptomima, pripremite Vaš organizam na vrijeme. Za dodatne savjete i konsultacije, na raspolaganju su Vam naši farmaceuti.

Prijavite se na naš bilten

Unesite Vašu e-mail adresu kako bi se prijavili na naš bilten.

ADRESA

Kenana Brkanića 11 Sarajevo, Federacija BiH, 71320

TELEFON

033 847-932

E-MAIL

info@pharmaviva.ba

Apoteka “PharmaViva” online apoteka u Bosni i Hercegovini.

Poručite putem internet apoteke u Sarajevo, Banja Luku, Tuzlu, Mostar, Bihać i sve ostale gradove u Bosni i Hercegovini.

Pridružite se našoj viber zajednici i budite svakodnevno informisani o novostima u Apoteci “PharmaViva”.

© 2022 Apoteka “PharmaViva”. Sva prava zadržana.

Add to cart