Zašto je vitamin D važan?
Ovaj vitamin ima mnoge funkcije uključujući održavanje čvrstoće kostiju optimalnom apsorpcijom kalcija iz hrane. Ako je nedostatan unos kalcija ili je koncentracija vitamina D u organizmu niska, paratireoidne (doštitne) žlijezde mobiliziraju kalcij iz kostiju kako bi se koncentracija kalcija u krvi održavala na normalnoj razini.
Dostatni unos vitamina D sprječava sljedeća stanja:
- bolesti srca i visok krvni tlak
- dijabetes
- infekcije i poremećaje imunog sustava
- frakture kostiju u starijoj dobi
- nastanak nekih vrsta karcinoma (crijeva, prostate, dojke)
- multipla skleroza
Izvori vitamina D:
- izlaganje suncu 15-20 minuta tri dana u tjednu
- hrana
- dodatak ishrani
Vitamin D je jedinstven jer ga ljudska koža stvara korištenjem sunčevih ultravioletnih zraka. Pritom godišnje doba, mjesto gdje živite (geografska širina), doba dana (najjače sunčeve zrake su između 10h i 15h) i sadžaj melanina u koži utječu na količinu stvorenog vitamina D; mlađe osobe i one svjetlije puti stvaraju vitamn D efikasnije od tamnoputih osoba starijih od 50 godina. Vitamina D ima samo u određenoj vrsti hrane (Tablica 1) pa danas neke vrste hrane imaju dodan vitamin D. Vegani i osobe intolerantne na laktozu ne dobivaju ishranom dovoljne količine vitamina D te im je preporučeno uzimanje vitamina D kao dodatak ishrani.
Tablica 1. Sadržaj vitamina D u različitoj hrani
Hrana | Sadržaj vitamina D (IJ) po obroku |
Ulje iz jetre bakalara, 1 jušna žlica | 1360 |
Sabljarka, 300 g | 566 |
Losos, 300 g | 447 |
Tuna iz konzerve, 300 g | 154 |
Sok od naranče obogaćen vitaminom D, 2 dl | 137 |
Mlijeko obogaćeno vitaminima, 2 dl | 115-124 |
Jogurt, obogaćen vitaminom D, 600 g | 80 |
Sardine u konzervi, 2 kom. | 46 |
Goveđa jetra, 300 g | 42 |
Žutanjak, 1 veliki | 41 |
Žitarice obogaćene vitaminom D, 200 g | 40 |
Tvrdi sir, 100 g | 6 |
IJ – internacionalne jedinice
Koliko trebate dnevno vitamina D?
Tablica 2 prikazuje preporučene dnevne doze vitamina D. Količina potrebnog vitamina D se određuje za svaku osobu, ovisno o izmjerenoj koncentraciji u krvi, dobi i stanju organizma (npr. osteoporoza) .
Tablica 2. Preporučene i maksimalne dnevne doze vitamina D
Dob | Preporučena doza/dnevno (IJ) | Gornja granica/ dnevno (IJ) |
Dojenčad 0-6 mjeseci | 400 | 1000 |
Dojenčad 6-12 mjeseci | 400 | 1500 |
Djeca 1-3 godine | 600 | 2500 |
Djeca 4-8 godina | 600 | 3000 |
Osobe 9-70 godina | 600 | 4000 |
Osobe > 70 godina | 800 | 4000 |
Žene 14-50 godina, trudnice/dojilje | 600 | 4000 |
IJ – internacionalne jedinice
Manjak vitamina D
Patološka stanja koja prati manjak vitamina D:
- cistična fibroza, Crohnova bolest i celijakija
- pretilost i kirurški tretman pretilosti
- bolesti bubrega i jetre
Ostali faktori koji mogu dovesti do manjka vitamina D su dob, boravak u zatvorenom prostoru, boja kože i dojenje.
Dodatno, neki lijekovi izazivaju smanjenje razine vitamina D u krvi:
- laksativi
- steroidi
- lijekovi za snižavanje razine kolesterola,
- lijekovi za kontrolu epileptičnih napada
- terapija tuberkuloze
- lijekovi za smanjenja tjelesne mase
Simptomi manjka vitamina D mogu biti mišićna slabost, bol u kostima i zglobovima, umor i depresija.
Manjak vitamina D se utvrđuje laboratorijskom dijagnostikom određivanja koncentracije 25-hidroksi vitamina D u uzorku periferne krvi. Liječnici ovu pretragu ne naručuju rutinski nego u stanjima koja upućuju na mogući manjak vitamina D kao što su dugotrajni bolovi u tijelu, frakture kostiju. Pritom određuju dozu vitamina D koju treba uzimati.
Cilj terapije manjka vitamina D je postići i održati adekvatnu razinu vitamina D u organizmu. To se najbolje može postići uzimanjem vitamina D u obliku kapsula ili tekućine.
Toksičnost vitamina D
Previše uzimanja vitamina D može dovesti do hiperkalcemije (povišena koncentracija kalciaj u krvi) te toksičnosti koja se očituje mučninom, prekomjernom žeđi i mokrenjem, lošim apetitom, slabošću, smetenošću, zatvorom , poremećenom koordinacijom mišića.
Sprječavanje manjka vitamina D
Osim kad liječnik propiše dozu vitamina D,sprječavanje manjka može se postići konzumacijom hrane koja sadrži vitamin D (Tablica 1) te izlaganjem suncu. Iako izlaganje sunčevim zrakama ne može dovesti do koncentracija vitamina D koje izazivaju toksičnost, prekomjerno izlaganje UV zrakama postaruje kožu i povećava rizik za nastanak raka kože.